BELEF: SAN O DEVET GOLUBOVA spaja mitologiju, traumu i rejv

Plesna predstava Saše Krge na BELEF-u povezuje slovensku mitologiju, nasleđene traume, rituale i savremeni rejv.

indijankadanka
od indijankadanka
5 minuta za čitanje
Materijal: BELEF

Morana iz slovenske mitologije, vila, veštica, radnica u fabrici i plesačica na rejvu postaju različita lica iste žene u predstavi SAN O DEVET GOLUBOVA, koja će biti izvedena u okviru 33. BELEF-a. Plesna predstava Saše Krge spaja rituale, savremeni pokret, tehnologiju i teme koje se prenose kroz generacije, a publika će moći da je pogleda 9. septembra od 20 časova u Teatru Vuk, uz slobodan ulaz.

Predstava dolazi sa sloganom „Bol putuje kroz generacije sve dok neko ne bude spreman da ga oseti“, koji prilično jasno otkriva njen centralni motiv. U fokusu su nasleđene traume, lična i kolektivna sećanja i granice koje čovek pokušava da prepozna i prevaziđe.

Koreograf predstave je Saša Krga, dramaturg Ivan Pravdić, dok muziku i muzičku produkciju potpisuje Dimitrije Beljanski. Na sceni su Iva Ilijevski, Anja Stojankić, Andrej Damjanović, Saša Krga i Hana Stanković.

Od Morane do rejva

SAN O DEVET GOLUBOVA zamišljen je kao spoj drevne i savremene plesne bajke. Obredne pesme, plesovi, rituali, mitologija i tehnologija susreću se u priči o Ženi koja kroz različita vremena menja oblik, ali sa sobom nosi iste arhetipove, strahove i sećanja.

U jednom trenutku ona može da bude Morana iz slovenske mitologije, u drugom vila ili veštica. Zatim postaje radnica u fabrici, učesnica obreda ili plesačica na rejvu. Sve te figure povezuje telo kao mesto na kojem ostaju tragovi prošlosti.

Predstava kroz pokret ispituje mentalne, psihičke i fizičke granice. Neke od njih su lične, druge potiču iz istorije i tradicije, dok se deo prenosi kroz generacije i postaje teret koji često osećamo i pre nego što razumemo njegovo poreklo.

Kada telo pamti

SAN O DEVET GOLUBOVA bavi se i onim što ostaje iza sukoba sa prošlošću. Strah od nepoznatog, izgubljeni snovi, lična i kolektivna sećanja, konflikti i pomirenja postaju deo koreografskog jezika predstave.

Posebno je zanimljiv sudar elemenata koji na prvi pogled pripadaju potpuno različitim svetovima. Obred i rejv dele ritam, ponavljanje i kolektivno iskustvo. Mitologija i tehnologija na sceni takođe ne stoje jedna nasuprot drugoj, već postaju deo iste priče o potrebi čoveka da razume sebe i zajednicu kojoj pripada.

Upravo kroz te spojeve predstava pokušava da pomeri percepciju publike i otvori pitanje koliko tradicije nosimo u sebi čak i kada verujemo da smo od nje odavno otišli.

Saša Krga između baleta, pozorišta i koreografije

Saša Krga je bivši baletski igrač Srpskog narodnog pozorišta, a tokom karijere je kao koreograf sarađivao sa brojnim značajnim umetnicima i rediteljima.

Radio je sa Jiržijem Mencelom na operi ZALJUBLJEN U TRI NARANDŽE u Narodnom pozorištu u Beogradu, Vidom Ognjenović na predstavi KANJOŠ MACEDONOVIĆ, Anom Tomović na predstavama BROD ZA LUTKE i POVRATAK KAZANOVE, kao i sa Aleksandrom Nikolićem i Dušanom Petrovićem. Sarađivao je i sa Đorđem Balaševićem na filmu KAO RANI MRAZ.

Samostalni koreografski rad započeo je 2004. godine predstavom PRIČA O DUŠI I TELU, koreodramom prema tekstu Milorada Pavića koja je premijerno izvedena u Srpskom narodnom pozorištu.

Posle 11 godina rada u SNP-u nastavio je karijeru kao slobodni umetnik i radio u Nemačkoj, Belgiji, Africi, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Pored koreografije bavi se kostimografijom i scenografijom, a plesno i koreografski usavršavao se kod pedagoga iz različitih izvođačkih tradicija.

Završio je MAPA – Moving Academy for Performing Arts u Amsterdamu, dok predstavom SAN O DEVET GOLUBOVA završava osnovne studije koreografije na Institutu za umetničku igru.

Predstava na BELEF-u uz slobodan ulaz

SAN O DEVET GOLUBOVA biće izveden 9. septembra 2026. godine od 20 časova u Teatru Vuk, a ulaz je slobodan.

Predstava je deo programa 33. Beogradskog letnjeg festivala BELEF, koji se realizuje pod pokroviteljstvom Grada Beograda i Sekretarijata za kulturu, u organizaciji Centra beogradskih festivala – CEBEF.

Kompletan program festivala dostupan je na zvaničnom sajtu i društvenim mrežama BELEF-a.

Izvor: BELEF / CEBEF

Podelite ovaj članak
od indijankadanka Owner, Editor in Chief
Zaprati:
Sedamdesetih godina prošlog veka u modi su bile lutke obučene kao partizanke, indijanke, hipi i naravno “normalne” djevojke, a sve su imale isto lice i dugu crnu kosu. Ja sam imala partizanku i indijanku. Imam ih još uvek (čuvala sam za kćerku koja ih nije ni uzela u ruke). Jedna sam od prvih žena gejmera kod nas. Prva žena autor i voditelj emisije o kompjuterskim igricama.