“Seks” – film koji ne provocira, već postavlja pitanja

Film koji ne šokira, već postavlja pitanja o tome ko smo zaista.

indijankadanka
od indijankadanka
2 minuta za čitanje
MCF MegaComFilm

Zamislite da u vezi, u braku, u sopstvenoj svakodnevici, odjednom naiđete na pitanje koje niste nikada postavili… Ni sebi, ni partneru. Ne zato što je bilo zabranjeno, već zato što vam nikada nije palo na pamet. Tako izgleda nova drama norveškog reditelja Daga Johana Haugeruda pod nazivom “Seks”, koja od 27. marta stiže u domaće bioskope.

Ovaj film je prvi deo trilogije koja istražuje ljudsku prirodu kroz teme identiteta, želje i slobode. Slede ga “Ljubav” i “Snovi” a potonji je već ovenčan Zlatnim medvedom na Berlinalu, a svi zajedno čine zaokruženu, ali samostalnu celinu.

Priča bez šoka, ali sa puno tišine

Dvojica muškaraca, obojica u brakovima sa ženama, suočavaju se sa neočekivanim unutrašnjim impulsima. Jedan doživljava susret sa drugim muškarcem koji ne vidi kao ni homoseksualan ni preljubnički. Otvoreno o tome razgovara sa suprugom. Drugi sanja da je žena i ne želi da menja pol. Nema jasan odgovor. Samo osećaj koji ne može da ignoriše.

I tu je snaga Haugerudovog filma, baš u njegovoj tišini. On ne vrišti, ne sudi i ne podilazi. On pita: koliko granice koje sami sebi postavljamo određuju ono što zaista jesmo?

Za one koji misle, osećaju i slušaju

“Seks” nije film koji će vam ponuditi rešenja. On će vas naterati da preispitate svoja. Nema šok-taktika, nema trivijalizacije već samo sirova, istinita ljudskost. A možda je danas najveći šok ponuditi film koji ne pokušava da vas ubedi, već da vas čuje.

Karte možete kupiti OVDE

Pratite me i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Threads , Linkedin i YouTube.

Discover more from Indijanka Danka

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

Podelite ovaj članak
Zaprati:
Sedamdesetih godina prošlog veka u modi su bile lutke obučene kao partizanke, indijanke, hipi i naravno “normalne” djevojke, a sve su imale isto lice i dugu crnu kosu. Ja sam imala partizanku i indijanku. Imam ih još uvek (čuvala sam za kćerku koja ih nije ni uzela u ruke). Jedna sam od prvih žena gejmera kod nas. Prva žena autor i voditelj emisije o kompjuterskim igricama.