Nisam političar ali živim u Srbiji i samim tim sam zabrinuta za budućnost koja se ne čini svetla. Gde će i kako živeti moje dete, i naša deca, ako svoja prirodna bogatstva žrtvujemo zbog dobiti pojedinca je pitanje koje moramo postavljati svakoga dana. Malo istraživanja na internetu može dati neke jako interesantne odgovore na pitanje Kako možemo promeniti i unaprediti borbu protiv Rio Tinta?
Pročitajte tekst o najnovijim Sodium-Ion baterijama na sajtu Exponent, ali i o položaju Kine u borbi za alternativne baterije u industriji električnih automobila na sajtu Eco Business.
Litijumske baterije odlaze u prošlost
Iako su litijum-jonske baterije postale neizostavni deo naše svakodnevice u protekla tri decenije – pokrećući sve od ličnih uređaja do električnih vozila i aplikacija na nivou mreže, potraga za baterijskim tehnologijama nove generacije dobija na brzini. Podstaknute održivošću i ekološkim izazovima, nestabilnošću u lancu snabdevanja i sigurnosnim pitanjima, kompanije aktivno istražuju različite alternative poput baterija sa čvrstim elektrolitima i tehnologija sa silicijum-anodama, sa planiranim lansiranjem proizvoda za pametne telefone, e-mobilne uređaje i električna vozila u godinama koje dolaze.

Natrijum-jonske baterije Sodium-Ion battery su još jedan potencijalni udarac na tržište litijum-jonskih baterija.
Planirano je da nadmaše i baterije sa čvrstim elektrolitima i silicijum-anode u narednoj deceniji, dostižući skoro 5 milijardi dolara do 2032. godine kroz brz razvoj širom sveta.
Kineski proizvođač baterija CATL i britanski startap Faradion (koji je kasnije preuzela Reliance Industries) su među kompanijama koje predvode komercijalnu prodaju proizvoda na bazi natrijum-jonskih baterija, a prva fabrika natrijum-jonskih baterija u Sjedinjenim Američkim Državama, koju vodi Natron Energy, trebalo bi da počne isporuku proizvoda natrijum-jonskih baterija za mrežne aplikacije ovog leta.
Ova trka ka komercijalizaciji se odvija paralelno sa kontinuiranim istraživačkim i razvojnim naporima, naglašavajući potrebu za pažljivom analizom performansi natrijum-jonskih baterija. Slično litijum-jonskim baterijama, natrijum-jonske tehnologije verovatno će se suočiti sa neočekivanim izazovima za proizvođače baterija i njihove krajnje korisnike, od operatera mrežnog nivoa do OEM proizvođača i tehnoloških kompanija, koji će se suočiti sa novim pitanjima sigurnosti, performansi i integracije proizvoda i sistema. Ovi problemi mogu biti dodatno otežani ubrzanim tempom uvođenja natrijum-jonskih baterija na tržište, s obzirom na to da su zainteresovane strane tek na početku sticanja ključnih realnih uvida potrebnih za osiguranje pouzdanosti u širem obimu.
Sodijum nije novitet
Prvi prototip natrijum-jonske baterije je otkriven od strane RS2E, francuske mreže koja okuplja istraživače i industrijske aktere 2017. godine. Ova tehnologija, inspirisana litijum-jonskim baterijama već korišćenim u prenosivim računarima i električnim vozilima, može dovesti do masovnog skladištenja intermitentnih obnovljivih izvora energije.
Ova najava je izazvala uzbuđenje u visoko konkurentnom svetu baterija. Francuski istraživači iz RS2E mreže su otkrili prvi prototip natrijum-jonske baterije “18650”, standardnog formata koji se koristi posebno u prenosivim računarima. Informacija možda nije zvučala uzbudljivo za nespecijaliste… Ipak, naučnici širom sveta, uključujući SAD, Japan, Veliku Britaniju i Izrael, rade na ovoj tehnologiji, koja se još 2017. godine smatrala najozbiljnijom alternativom litijum-jonskim baterijama koje opremaju praktično sve prenosive elektronske uređaje. Baterija korišćena za Tesla automobile, na primer, nije ništa drugo nego kombinacija nekoliko hiljada “18650” litijum-jonskih baterija.
Auto industrija električnih vozila
- BMW planira da do 2025. godine lansira svoje prvo “demonstratorsko” vozilo sa baterijom čvrstog stanja u saradnji sa američkom kompanijom Solid Power za ovu tehnologiju.
- Nemačka firma PowerCo SE, baterijska podružnica kompanije Volkswagen, izjavila je u januaru da su njeni testovi pokazali da baterija čvrstog stanja, koju je dobila od svog partnera QuantumScape iz Kalifornije, zadržava više od 95 posto svoje početne kapacitete nakon više od 1000 ciklusa punjenja.
- Toyota je prošle godine izjavila da namerava da prepolovi veličinu, cenu i težinu baterija za svoje električne automobile nakon “proboja” u tehnologiji baterija čvrstog stanja, izveštava Financial Times. Japanski proizvođač automobila, koji radi na ovoj tehnologiji u zajedničkom poduhvatu sa kompanijom Panasonic, planira masovnu proizvodnju ćelija već od 2027. godine.
- Južnokorejska kompanija Samsung SDI postavila je pilot liniju za baterije čvrstog stanja i takođe planira masovnu proizvodnju od 2027. godine.
- Kompanija CATL iz Kine takođe cilja na komercijalizaciju svoje baterije čvrstog stanja do 2027. godine, ali samo za proizvodnju u malim razmerama, izjavio je glavni naučnik kompanije, Vu Kai, na industrijskom forumu u aprilu. Masovna proizvodnja i dalje će se suočavati sa problemima kao što su visoki troškovi proizvodnje, napomenuo je Vu.
- U međuvremenu, kompanija NIO sa sedištem u Šangaju navodno je razvila vrstu “polučvrste” baterijske pakete koji mogu preći 1.070 kilometara na jednom punjenju.

All-solid-state baterije
Rastuća potražnja susreće širu, održiviju dostupnost Istraživanja tržišta procenjujući da će potražnja za podacima u Sjedinjenim Američkim Državama dostići 35 gigavata godišnje do 2030. godine. To je dvostruko više od potražnje iz 2022. godine. Slično tome, projekcije pokazuju da će kapacitet skladištenja energije na nivou mreže premašiti 400 gigavata u istom periodu, deset puta više nego što je instalirano 2023. godine.
Ispunjenje rastuće potražnje će zahtevati hemiju baterije koja je održivija i ekonomičnija na dugi rok.
Kao šesti najobilniji element na Zemlji, oko 1.000 puta obilniji od litijuma, natrijum nudi daleko dostupniju alternativu. Natrijum-jonske baterije su pretežno sačinjene od natrijuma, aluminijuma i mešavina drugih materijala, što, na velikoj skali, može rezultirati procenjenim smanjenjem troškova materijala od 25-30% u poređenju sa baterijama od litijum gvožđe fosfata (LFP), što je vrsta litijum-jonskih baterija najčešće korišćena u aplikacijama na nivou mreže i sve više u električnim vozilima, koje zahtevaju ne samo litijum, već i kobalt i nikl.
S obzirom na to da se zalihe litijuma mogu iscrpeti do kraja 21. veka i da se ćelije natrijum-jonskih baterija procenjuju na trećinu cene njihovih litijum-jonskih pandana, natrijum-jonske baterije predstavljaju privlačno rešenje za neke od trenutnih izazova sa kojima se suočavaju proizvođači baterija.
Nove baterije, Nemačka i Kina protiv RioTinta
Iako troše materijale koji zahtevaju globalno snabdevanje, natrijum-jonske baterije takođe imaju potencijal da pruže dodatne koristi u kontekstu nacionalne politike i ekonomije. Na primer, uzimajući u obzir rastuće tenzije između lokalnih zajednica i multinacionalne korporacije Rio Tinto, koja planira da izgradi rudnik litijuma u Srbiji, natrijum-jonske baterije mogu pružiti održivu alternativu u pogledu skladištenja energije, nudeći potencijal za diverzifikaciju ekonomije regiona i smanjenje zavisnosti od stranih investicija.
Nemačka VARTA preuzima vođstvo u pokretanju inovativnog projekta usmerenog na razvoj rešenja za skladištenje energije sledeće generacije putem tehnologije natrijum-jonskih baterija. Ovaj pionirski napor uključuje konzorcijum od 15 kompanija i univerziteta posvećenih istraživanju i razvoju u ovoj oblasti. S obzirom na to da su natrijum-jonske baterije pozicionirane kao održiva i resursno efikasna alternativa tradicionalnim baterijama, ovaj projekat, nazvan ENTISE, predstavlja značajan korak ka ekološki prihvatljivim energetskim rešenjima.
Savezno ministarstvo za istraživanje i obrazovanje Nemačke prepoznaje potencijal natrijum-jonskih baterija, podržavajući ENTISE projekat sa sredstvima od oko 7,5 miliona evra. Projekat je započeo započne 1. juna 2024. godine, a planirano je da se završi do sredine 2027. godine, cilj ENTISE-a je razvoj visokoperformantne, ekonomične i ekološki prihvatljive ćelijske hemije za natrijum-jonske baterije. Ova inicijativa otvara put ka skalabilnoj, industrijski primenljivoj tehnologiji baterija koja obećava da će revolucionizovati skladištenje i upotrebu energije.
Kako unapređujemo trgovinske odnose, Nemačka je svakako ekonomski partner na kojeg bi trebalo računati.
Takođe, Srbija je uspela da izgradi snažne ekonomske veze sa Kinom, a ovi odnosi mogu poslužiti kao ključni korak u jačanju otpora prema Rio Tintu i promociji održivijih energetskih alternativa u regionu. Možda se neke kineske kompanije nisu proslavile odnosom prema okolini, ali sam sigurna da se u ovom slučaju može postići dogovor koji će pomoći da iz ove nove potrebe za ekonomičnijim i održivijim baterijama unapredi ekoomija. Koliko je Srbija sposobna da možda sama iskoristi nove trebdove i sačuva svoje prirodne vrednosti nije na meni da pišem, već se nadam da imamo ljude koji su dovoljno sposobni, edukovani i vole ovu zemlju toliko da ovako nešto istraže i implementiraju.
Dok se tržište baterija brzo menja, politički i ekonomski faktori nastaviće da igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti energetskih tehnologija.
Discover more from Indijanka Danka
Subscribe to get the latest posts sent to your email.