Netflixova adaptacija THE THREE-BODY PROBLEM: Sve što treba da znate

Fascinantna adaptacija koja spaja nauku i misteriju

indijankadanka
od indijankadanka
8 minuta za čitanje

Uvod

U svojoj naučnofantastičnoj knjizi iz 2008. godine, The Three-Body Problem, Cixin Liu nas vodi u svet gde vrhunska fizika čestica, VR igrice i kineska istorija igraju ključne uloge u oblikovanju odgovora čovečanstva na preteću planetarnu opasnost. Roman je zbog svoje dubine i složenosti smatran nefilmičnim, ali Netflix je, u saradnji sa tvorcima serije Game of Thrones Davidom Benioffom i D.B. Weissom, kao i Alexandrom Woo-om, odlučio da preuzme nasebe suočavanje sa ovim izazovom.

Da li su uspeli, saznaćete ukoliko pročitate do kraja ovaj tekst!

Novi pristup priči

Ove godine Netflix je debitovao sa svojom adaptacijom “3 Body Problem”, pružajući svež, međunarodni pogled na Liuovuknjigu. Serija donosi priču o misterioznim samoubistvima vodećih svetskih naučnika, uz jezivu viziju odbrojavanja koja se pojavljuje u njihovom vidnom polju, naprednoj video igri sa zlokobnim aplikacijama i ciklusima osvete koji potiče iz maoističkih sukoba 1960-ih u Kini. I, naravno, tu je i vanzemaljska invazija.

Moram priznati da su prve dve epizode bile odlične, brzo osvajaju i teraju vas da posvetite vreme gledanju ove serije.


Priča i Karakteri


Komunikacija sa San Ti

Serija započinje u Pekingu 1966. godine, kada mlada astrofizičarka Ye Wenjie (Zine Tseng) prisustvuje javnom suđenju svom ocu, naučniku i profesoru koji je optužen za podučavanje kontrarevolucionarne teorije Velikog praska.

Oca ubijaju mladi revolucionari zaslepljeni mržnjom i osiljeni vlašću.

Nakon što je prognana u ruralni radni kamp na prevaspitavanje, Wenjie se susreće sa knjigom Rachel Carson, “Tiho proleće”, koja će imati ključni uticaj na njen pogled na svet.

odbrojavanje do umiranja naučnika

Radnja se zatim seli u savremeni London, gde naučnici širom sveta počinju da se ubijaju pod misterioznim okolnostima.

Ove smrti istražuje Clarence Shi (Benedict Wong), privatni obaveštajac bez mnogo mistike i nekako previše krut.

Wong briljira u ovoj ulozi, donoseći liku Clarencea dubinu i strast prema poslu.

Kako se priča razvija, tako se prepliću prošlost i sadašnjost uz uvođenje nekih novih likova.


Likovi i glumačka ekipa

U središtu priče nalazi se već spomenuti Clarence Shi. Rosalind Chao, poznata po svojoj ulozi u seriji “The OC”, daje ozbiljnost i snagu liku Ye Wenjie, kineskoj astrofizičarki čiji životni izbori imaju dalekosežne posledice na celo čovečanstvo. Preostali naučnici su predstavljeni kao grupa istraživača sa Oksforda, i iako su manje upečatljivi, doprinose ukupnoj dinamici priče. Jess Hong, Eiza González, Jovan Adepo, Alex Sharp i John Bradley glume tih pet bivših kolega sa Oksforda. Oni se okupljaju kako bi rešili globalnu misteriju. Eiza González kao Auggie, pionirka nanotehnologije, je interesantna i nekako nesvesna jačine svog izuma, a John Bradley je Jack, bogati osnivač brenda grickalica je lik koji je jako upečatljiv i šteta što nije sa nama u svim epizodama.



Ambiciozni izazov

Adaptacija romana “The Three-Body Problem” za ekran predstavlja logistički impresivan i ambiciozan poduhvat. Radnja se proteže kroz različite vremenske periode i lokacije, donoseći kompleksnu priču prepunu naučnih i teorijskih koncepata. Izazov je ipak poremeno bio suviše veliki jer se serija vremenom polako gubi u svojim pričama i pomalo naivnom glumom. Užasno mi je loša urađena scena kada nano končićima zaustavljaju brod sa stotinama ljudi kako bi došli do podataka koje ima vođa cele te, na neki način sektaške grupe. Suviše naivno i preterano krvavo!

Kreatori i glumci jesu uspeli da premoste složenost knjige i stvore seriju koja, iako različita od knjige, donosi nove dimenzije i perspektive, koji su mnogo obećavali sa prvm epizodama ali su razočarali do kraja. mada, očekuje se nastavak pa ćemo videti da li se rizik isplatio.


Pitanja koja serija postavlja

“3 Body Problem” postavlja duboka pitanja o ljudskoj prirodi, društvenim strukturama i sudbini čovečanstva. Kroz složene teme poput globalne krize, međunarodne politike i egzistencijalne pretnje, serija nas tera da razmišljamo o našem mestu u svemiru i našoj odgovornosti prema budućim generacijama.

  • Kako se nositi sa pretnjama koje su izvan naše kontrole?
  • Kako izbalansirati individualne interese sa opštim dobrom? Kroz misteriozne događaje i kompleksne likove, “3 Body Problem” nas podstiče da razmišljamo o velikim pitanjima života, univerzuma i svega ostalog.
  • Kako dobiti ljudsku vrstu da razmišlja u dugoročnom vremenskom okviru i brine o opstanku čovečanstva, umesto da se fokusira samo na trenutni životni vek?
  • Kako se nositi sa suštinskim pitanjem vezanim za egzistenciju ljudske vrste, posebno kada je pretnja udaljena ili apstraktna?
  • Kakvu ulogu ima tehnologija, posebno virtuelna stvarnost, u ovoj priči i kako utiče na našu percepciju stvarnosti i prirode postojanja?
  • Kako se strukturira vlast i moć u različitim društvenim kontekstima, uključujući politiku, vojsku i privatni sektor, kako je prikazano u seriji?
  • Koja su sve etička pitanja koja se postavljaju kada se suočavamo sa pretnjom koja zahteva kolektivno delovanje i dugoročno planiranje?
  • Kako se tema prelaska između različitih dimenzija ili stvarnosti istražuje u seriji i koji su njeni implikacije za ljudsku svest i percepciju?
  • Kako su društvene i političke strukture predstavljene u seriji povezane sa aktuelnim globalnim problemima i društvenim pokretima?

Odnos prema originalu

Jedna od ključnih razlika između knjige i serije, ukoliko ste čitli knjigu, je u promeni lokacije i kulturnih aspekata priče. Dok knjiga donosi bogat kontekst kineske istorije i kulturne revolucije, serija se oslanja na međunarodni pristup, premeštajući deo radnje u Englesku. Ova promena donosi osećaj šireg spektra, ali može izgubiti deo specifične kulturne autentičnosti originala. Par nedelja posle gledanja serija a ja i dalje nisam sigurna u čemu je problem od navedenog.


Zaključak

“3 Body Problem” uspeva da predstavi kompleksan narativ i izazove gledaoce da razmišljaju o velikim pitanjima u osnovi priče. Iako adaptacija možda ne doseže dubine književnog dela, pruža solidan uvod u fascinantni svet i postavlja temelje za buduće sezone koje bi mogle istražiti još složenije aspekte Ljuovih kasnijih knjiga.

Iskreno, ja sam se posle prvih epizoda osećala kao da me je Netflix ostavio na cedilu i od potencijalnog hita naučne fantastike ponudi miks svega i svačega bez ikakvog plana kako će dalje.

Ukoliko ste čitali knjigu, možda ćete se razočarati. Ukoliko u seriju ulazite bez preteranih očekivanja, možda će vas iznenaditi.

Džulija Roberts i Džordž kluni, Ticket to paradise, naslovna slika
Netflix serija Raising voices
Topla supa od kokosa

Biće objavljeno 23.06.2024 u 19.00 h

Razočaranje u raju: Analiza filma ‘Ticket to paradise’ sa Klunijem i Robertsovom

Raising Voices: Emotivna priča o hrabrosti i borbi tinejdžerki protiv seksualnog nasilja


Pratite me i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Threads , Linkedin i YouTube.

Discover more from Indijanka Danka

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

Podelite ovaj članak
Zaprati:
Sedamdesetih godina prošlog veka u modi su bile lutke obučene kao partizanke, indijanke, hipi i naravno “normalne” djevojke, a sve su imale isto lice i dugu crnu kosu. Ja sam imala partizanku i indijanku. Imam ih još uvek (čuvala sam za kćerku koja ih nije ni uzela u ruke). Jedna sam od prvih žena gejmera kod nas. Prva žena autor i voditelj emisije o kompjuterskim igricama.