Prilagodite podešavanja saglasnosti

Koristimo kolačiće da bismo vam pomogli da se efikasno krećete i obavljate određene funkcije. U nastavku ćete pronaći detaljne informacije o svim kolačićima u okviru svake kategorije saglasnosti.

Kolačići koji su kategorisani kao „neophodni“ se čuvaju u vašem pretraživaču jer su neophodni za omogućavanje osnovnih funkcionalnosti sajta.... 

Uvek aktivan

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

STVARI KOJE NESTAJU – Čokolada

Omiljena i zdrava

indijankadanka
od indijankadanka
3 minuta za čitanje

Čokolada će nestati do 2050. godine!

Globalno tržište čokolade neprestano raste pa će do 2025. biti duplo veće nego 2015. godine. Konzumacija je drastično u porastu, naročito zato što se zadnjih godina piše o benefitima čokolade, poput anti-age efekta, mnoštva antioksidansa, smanjenja stresa i krvnog pritiska.

Krajem prošle godine je cena kakaoa dostigla vrhunac za skoro pola veka. Kakao se koristi za pravljenje miliona čokoladnih proizvoda. Ali naša zavisnost o čokoladi bi mogla iznenada da prestane. u narednim decenijama. Toplja klima, kao i vremenski fenomeni poput „El Nina“ su doveli do nestašice kakaoa i to čini njegovu proizvodnju skupljom. Sušniji uslovi, periodi poplava i rastuće temperature ugrožavaju budućnost kakao industrije. Sve ispod 10 stepeni može ubiti kakao drvo, zajedno sa bilo čime iznad 11 stepeni.

Najviše čokolade se i dalje pojede Švajcarskoj i to više od osam kilograma po stanovniku godišnje. Slatko najviše jedu stanovnici Zapadne Europe i Severne Amerike. Proizvođači čokolade su pre pet godina sa optimizmom gledali na Kinu i Indiju jer svaka ima po milijardu stanovnika.

Kinezi su dugo bili među najmanjim potrošačima čokolade, najviše zbog političke situacije i zatvorenosti ka ostatku sveta. Oni su jeli manje od kilograma čokolade godišnje – desetak manjih čokolada. Sada se stvari menjaju jer Kinezi upoznaju kulturu kafe a dok je pijuckaju, uz nju jedu i sve više čokolade. Oni su tada tek upoznavali omiljenu poslasticu zapada zbog urbanizacije i napretka srednje klase.

U Indiji je u roku od pet godina potražnja čokolade je porasla za 50 odsto. Smatraju čokoladu zdravom poslasticom i neprestano je grickaju.

Dakle, imamo potrošače u porastu i ponudu u padu!

Kakao je jako zahtevan za uzgoj jer kao osetljiva biljka treba vlažnu tropsku klimu i hladovinu kišnih šuma a to su uslovi kakvih je sve manje zbog toliko spominjanog globalnog zagrevanja. Najviše čokolade se proizvodi u zapadnoj Africi, tj. Obali Slonovače i Gani. Za sada se proizvođači snalaze prebacivanjem na veće visine ali je pitanje do kada će to biti moguće. Da ne spominjemo cene i koliko je isplatljivije gajiti kukuruz u odnosu na kakao. I da, tu je i zloupotreba dece kao radne snage!

Mnoge kompanije se bave istraživanjima koja bi ponudila neku zamenu za kakao, ili pokušavaju da naprave neku izdržljiviju vrstu. Uložene su milijarde dolara u istraživanje otpornijeg kakaa.

Za sada imamo čokoladu koja je sve skuplja pa uživajte u čokoladicama dok možete!

Slike Canva Pro

Pratite me i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Threads , Linkedin i YouTube.

Discover more from Indijanka Danka

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

Podelite ovaj članak
Zaprati:
Sedamdesetih godina prošlog veka u modi su bile lutke obučene kao partizanke, indijanke, hipi i naravno “normalne” djevojke, a sve su imale isto lice i dugu crnu kosu. Ja sam imala partizanku i indijanku. Imam ih još uvek (čuvala sam za kćerku koja ih nije ni uzela u ruke). Jedna sam od prvih žena gejmera kod nas. Prva žena autor i voditelj emisije o kompjuterskim igricama.